NowComment
2-Pane Combined
Comments:
Full Summaries Sorted

MIŠIĆNI SISTEM ČOVEKA

2 additions to document , most recent over 3 years ago

When Why
Nov-11-21 Ljudsko srce
Nov-11-21 Prouči video snimak o mišićima

MIŠIĆNI SISTEM ČOVEKA

U telu čoveka nalazi se preko 600 mišića. To je nešto više od trećine ukupne težine tela, oko 40%.

Oni telu daju oslonac i čvrstinu, a oni koji su vezani za skelet omogućavaju potporu i skladan oblik.

MIŠIĆ je organ sastavljen iz snopova mišićnih ćelija.

MIŠIĆNE ĆELIJE I MIŠIĆNO TKIVO

Mišići se sastoje iz mišićnog tkiva, a mišićno tkivo iz mišićnih ćelija.
Postoje tri vrste mišićnih ćelija:

Glatke mišićne ćelije

Poprečnoprugaste mišićne ćelije

Srčane mišićne ćelije

misicna_tkiva_tipovi

Sve mišićne ćelije sadrže MIOFIBRILE-posebna vlakna izgrađena od belančevina zahvaljujući kojima se mišići grče i opružaju.

Glatke mišićne ćelije

Ove ćelije su vretenastog oblika. U njima se nalazi jedno jedro. Miofibrili su u citoplazmi raspoređeni paralelno, zbog toga su pokreti ovih mišića spori. Relativno su tanki.

Nisu pod uticajem naše volje.

Glatki mišići grade zid jednjaka, želuca, creva, dušnika, mokraćne bešike, krvnih sudova. Pokreti ovih mišića su spori, nisu pod uticajem naše volje.

GLATKE MIŠIĆNE ĆELIJE obrazuju GLATKO MIŠIĆNO TKIVO, a ono grasi GLATKE MIŠIĆE.

glatke-misiscne-celije

Poprečnoprugaste mišićne ćelije

Ove ćelije nazivaju se i skeletne jer oblažu skelet. Imaju sposobnost da se brzo grče i opružaju.

Cilindričnog su oblika i izdužene.

Poseduju veći broj jedara. Miofibrili su postavljeni uzdužno, a kada se posmatraju pod mikroskopom, uočavaju se svetlije i tamnije pruge usled prelamanja svetlosti - otud naziv.

Pokrećemo ih svojom voljom.

GRADE POPREČNO PRUGASTO MIŠIĆNO TKIVO OD KOGA SE SASTOJE POPREČNOPRUGASTI MIŠIĆI.

poprecnoprugaste-misiscne-celije

Srčane mišićne ćelije

Slične su poprečno-prugastim ćelijama. Na pojedinim mestima su spojene. Poseduju 1-2 jedra.

Grade srce.

Dok su jedni delovi srca opušteni, drugi se grče.

Nisu pod uticajem naše volje.

srcane-misiscne-celije

OBLIK I GRAĐA MIŠIĆA

Mišići mogu da budu SKELETNI MIŠIĆI i MIŠIĆI KOŽNOG SISTEMA od kojih zavisi pokretljivost kože.

SKELETNI MIŠIĆI
Omogućavaju pokrete tela i tetivama su pričvršćeni za kosti.
U zavisnosti od toga koju funkciju vrše i gde se nalaze imaju različitu građu.

VRETENASTI MIŠIĆI
Najbrojniji su i snažni, naručito u udovima jer obavljaju pokrete kretanja.

PLOČASTI MIŠIĆI
Mišići dijafragme, trbušnog zida, međurebarni mišići. Omogućavaju pokrete disanja i štite organe.

TRAKASTI MIŠIĆI
Nalaze se u predelu vrata. Zahvaljujući njima pokrećemo vrat.

LEPEZASTI MIŠIĆI

Mišići lica, grudnog koša, leđa.

KRUŽNI MIŠIĆI
Mišići oko usnog otvora, očiju, analnog otvora.

misici-prednji-objasnjenje

misici-zadnji-objasnjenje

SKELETNI MIŠIĆI

Ovi mišići imaju veoma složenu građu.
Veći broj poprečno prugastih mišića je grupisan, obavijen tankom membranom i čini mišićni snopić I reda. Više snopića I redakoji su povezani membranom čine mišićnih snopića II reda. Više snopića II reda koji su obavijeni opnom grade MIŠIĆ.
Na kraju mišića vezivne opne se produžuju u jake veze – TETIVE, kojima se skeletni mišići vezuju za kosti.

misic

Ove mišiće možemo da pokrećemo svojom voljom, i to im omogućava sve vrste pokreta i aktivnosti.
Skeletni mišići za rad koriste kiseonik i glukozu.
Tokom rada ne nagomilavaju mlečna kiselina i ugljen-dioksid i zato se osećamo umorno posle fizičke aktivnosti. Mlečne kiseline izazivaju zamor, ali te supstance se razgrađuju prilikom odmaranja.

FIZIOLOŠKE OSOBINE MIŠIĆA

Osnovne osobine mišića su:

ELASTIČNOST
Je osobina mišića da se pod uticajem neke sile izduže i po prestanku njenog delovanja vrate u prvobitno stanje.

NADRAŽLJIVOST I KONTRAKTILNOST
Je osobina mišića da se prilikom grčenja njegova debljina povećava.

elasticnost-nadrazljivost-kontraktilnost

MIŠIĆNI TONUS

Ovaj pojam se odnosi na poprečnoprugaste mišiće jer se oni uvek nalaze u stanju izvesnog napona, odnosno blage zgrčenosti. Uzrok za to su nervni impulsi koje kučmena moždina šalje u mišiće.

KRETANJE

Kretanje celog tela ili njegovih delova moguće je jer mišići i skelet usaglašeno rade. Oni su pod kontrolom nervnog sistema.

Kretanje se odvija tako što mišići deluju suprotno:
Mišići savijači savijaju zglobove, a opružači ih opružaju.
Odmicači pomeraju udove u stranu, primicači vraćaju u prvobitan položaj.

OBOLJENJA, OŠTEĆENJA I NEGA MIŠIĆA

Najvažnija stvar je pravilno držanje pri: hodu, radu, sedenju, pa čak i odmoru. Najbolji način da sačuvamo zdravlje mišića je vežba, sport i rekreacija. Takođe se preporučuju različite fizičke aktivnosti jer tako pokrećemo sve mišiće, a ne samo određenu grupu.

Skolioza je deformitet kičmenog stuba. Zbog lošeg držanja, neudobnog sedenja ili zbog nošenja teških predmeta dolazi do krivljenja kičme na levu ili desnu stranu.

DMU Timestamp: November 08, 2021 21:20

Added November 11, 2021 at 10:43am by Tanja Grijakovic
Title: Ljudsko srce

DMU Timestamp: November 08, 2021 21:20

Added November 11, 2021 at 11:02am by Tanja Grijakovic
Title: Prouči video snimak o mišićima

DMU Timestamp: November 08, 2021 21:20





Image
0 comments, 0 areas
add area
add comment
change display
Video
add comment

Quickstart: Commenting and Sharing

How to Comment
  • Click icons on the left to see existing comments.
  • Desktop/Laptop: double-click any text, highlight a section of an image, or add a comment while a video is playing to start a new conversation.
    Tablet/Phone: single click then click on the "Start One" link (look right or below).
  • Click "Reply" on a comment to join the conversation.
How to Share Documents
  1. "Upload" a new document.
  2. "Invite" others to it.

Logging in, please wait... Blue_on_grey_spinner